Najlepša vila Singidunuma bila na Kosančićevom vencu
Detalj sa zgrade 5. avgust 2008 - Današnji centar Beograda bio je atraktivna lokacija za život i u doba Rimljana. O tome svedoče ostaci antičkog Singidunuma koji se prostirao od mesta na kome je Beogradska tvrđava, preko Obilićevog i Kosančićevog venca, dela Dorćola i Trga Republike do Bulevara kralja Aleksandra. Imao je oko 8.000 stanovnika i sastojao se od legijskog logora IV Flavije, civilnog naselja i nekropole.

Kao i ostali rimski gradovi, bio je izgrađen po uzoru na Rim. Singidunum je postojao od I do sredine V veka i nastao je razvojem naselja uz vojni logor. Imao je vodovod, kanalizaciju i ulice koje se seku pod pravim uglom.

- Legijski logor IV Flavije sa oko 6.000 vojnika bio je smešten na delu Beogradske tvrđave i Kalemegdana na prostoru od oko 20 hektara. Bio je to grad u malom sa oficirskim zgradama, vojničkim barakama, prostorima za obuku, zanatskim radionicama – kaze za „24 sata” dr Stefan Pop Lazić iz Arheološkog Instituta.

Preko puta Zindan kapije na Beogradskoj tvrđavi nalaze se ostaci severistočnog bedema logora i jedne od bočnih kula koje su služile za osmatranje. Kapija logora nađena je tokom rekonstrukcije Biblioteke grada Beograda i može se videti u Rimskoj dvorani.

Uz logor, na prostoru od Tvrđave do Bulevara kralja Aleksandra, formirano je civilno naselje. Dve glavne ulice protezale su se kao današnja Vasina i Knez Mihailova, a pretpostavlja se da je prelaz prema Sremu bio u blizini Ade Ciganlije. Naselje je imalo oko 2.000 žitelja, različitog društvenog statusa i bogatstva, o čemu svedoče i ostaci njihovih kuća.

- Verovatno jedna od najlepših vila Singidunuma nalazila se na Kosančićevom vencu na mestu Narodne biblioteke, srušene u bombardovanju 1941. godine. Njeni zidovi su bili ukrašeni freskama, a podovi mozaicima. Imala je sistem podnog grejanja – kaze Pop Lazić.

Ostaci dve, nešto jednostavnije kuće, koje su imale po tri prostorije, nađeni su na Studenskom trgu 9.
- Bile su pravougaone, osnova im je bila od kamena, a ostatak od lepa i drvenih balvana, sa dvoslivnim krovom. U centralnoj prostoriji bila je peć od blata i kamena – kaže Pop Lazić.

Ulice u kojima se živelo – civilno naselje

Kralja Petra, Kosančićev, Topličin i Obilićev venac, Trg Republike, Knez Mihailova, Čika Ljubina, Studentski trg, Vasina, Simina, Gospodar Jevremova do Dušanove ulice. Savska obala bila je povučena prema grebenu na kome je sada Tvrđava, a iz Dušanove ulice počinjao je Dunav.

Manja imanja bila su izvan grada

Legionari koji su odlazili u penziju kao nagradu su dobijali i deo zemlje. Tako su na području Voždovca, Čukarice i Senjaka postojala manja imanja na kojima su veterani sa svojim robovima verovatno gajili voće i povrće.

Terme u Studentskom parku - preteča spa centara

Zbog spomenika posvećenih Jupiteru, koji su nađeni u ulici Kralja Petra, pretpostavlja se da se tu nalazio forum sa upravnim zgradama, gradskim većem, tržnicama… U neposrednoj blizini, kod Saborne crkve, otkriven je natpis koji pominje fontanu. Na mestu Studentskog parka bilo je javno kupatilo koje je imalo prostoriju za presvlačenje, deo sa toplom i hladom vodom, deo za masaže i, verovatno, vežbalište.
 
Izvor: 24sata

 

Pošaljite komentar


Verifikacioni kod
Osveži

Bluetooth marketing - Blues advertising